Američki i ruski dužnosnici, među njima i posebni izaslanik SAD-a Jared Kushner, razgovarali su o mogućem američkom ulaganju u plinovode Sjeverni tok. Riječ je o cjevovodima kojima je ruski plin prije invazije na Ukrajinu stizao u Njemačku, a čiji je promet nakon početka rata praktički stao. Ideja da se američki kapital uključi u takav posao zvuči pomalo nezgrapno s obzirom na to da su SAD godinama odvraćale Europu od ruskog plina i uvele vlastite isporuke ukapljenog plina. Dok se Washington i Moskva približavaju novom energetskom aranžmanu, Europa ostaje na pitanju tko će u konačnici plaćati i čiji plin teče njezinim cjevovodima.
Više konteksta
Sjeverni tok 1 i 2 paralelni su plinovodi ispod Baltičkog mora, ukupnog kapaciteta oko 110 milijardi kubičnih metara godišnje, koji su trebali dovoditi ruski plin izravno u Njemačku. Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. Njemačka je odustala od certifikacije Sjevernog toka 2, a u rujnu 2022. eksplozije oštetile su oba cjevovoda. SAD su u isto vrijeme postale najveći dobavljači ukapljenog prirodnog plina Europi, pa rasprava o obnovi ruskog plinovoda otvara pitanje tržišnog udjela i cijena.
Učitavanje komentara