Armenija izgubila glas u ODKB-u na summitu u Moskvi
Armenija je 11. studenoga 2026. u Moskvi ostala bez prava glasa u ODKB-u zbog neplaćenih članarina. Pet ostalih članica dogovorilo je zajedničku zrakoplovnu silu i mobilne protuzračne sustave.
Armenija je na summitu Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti u Moskvi 11. studenoga 2026. ostala bez prava glasa i mogućnosti predlaganja kandidata za visoke dužnosti jer ne plaća članarine. Pet ostalih članica — Rusija, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan i Bjelorusija — pritom je dogovorilo razvoj zajedničkih zrakoplovnih snaga i mobilnih protuzračnih jedinica.
Jerevan je sudjelovanje u organizaciji zamrznuo u veljači 2024., optuživši saveznike da nisu osigurali sigurnost Armenije tijekom oružanih sukoba s Azerbajdžanom. Armenija je tada prestala plaćati članarine i slati predstavnike u tijela ODKB-a. Glavni tajnik Taalatbek Masadykov rekao je da se organizacija ne razilazi o isključenju Armenije.
Kazahstanski politički analitičar Maksim Kaznacheyev smatra da Jerevan ne želi prekinuti veze zbog unutarnjopolitičke situacije. „Ako Armenija napusti ODKB ili EAEU, prozapadni potezi mogli bi izazvati unutarnju krizu i destabilizirati zemlju“, rekao je. Premijer Nikol Pašinjan, koji vodi zemlju prema bližim vezama s Europskom unijom, time želi izbjeprodubljivanje podjela. Pašinjan je 5. studenoga izjavio da se zemlja ne priprema napustiti Eurazijsku gospodarsku uniju, u kojoj Armenija i dalje sudjeluje.
Kaznacheyev je ustvrdio da se iskustvo Uzbekistana, koji je 1992. potpisao ugovor, 1999. odbio obnoviti, 2006. ponovno ušao, a 2012. ponovno suspendirao članstvo, ne može primijeniti na Armeniju jer je Uzbekistan imao ujedinjenu političku elitu i bilateralni sporazum o sigurnosti s Rusijom. Za Kazahstan, koji održava suzdržan i neutralan stav zbog rastućih prometnih veza kroz Azerbajdžan i Gruziju prema Turskoj, spor ne predstavlja neposrednu prijetnju.
Novi sporazumi o zrakoplovstvu, prema Kaznacheyevu, mogli bi proširiti rusku vojno-tehničku pomoć Kazahstanu, Kirgistanu i Tadžikistanu, čije su sposobnosti ograničenije od kazahstanskih. No sami sporazumi ne znače da su isporuke raketnih sustava ili prijenos zrakoplovnih tehnologija već počeli. ODKB saveznici i dosad su mogli kupovati rusko oružje pod povoljnim uvjetima.
Kaznacheyev drži da odnose u organizaciji određuje ruska uloga. „To je ruski geopolitički projekt“, rekao je, podsjećajući na intervenciju ODKB-a u Kazahstanu u siječnju 2022., kad je tijekom masovnih prosvjeda raspoređeno oko 2000 vojnika, najviše iz Rusije. Bilo je to prvo raspoređivanje kolektivnih snaga zbog unutarnje krize članice. Armenija je imala suprotno iskustvo: nakon sukoba s Azerbajdžanom na svom teritoriju 2022. nije dobila zatraženu vojnu pomoć.
U završnoj deklaraciji summita članice su izrazile zabrinutost zbog napada na trgovačke brodove i lučku infrastrukturu bespilotnim sustavima, uključujući Kaspijsko more.
Učitavanje komentara