Adios

Bivši ambasador Crne Gore u EU: sada ili nikad za proširenje

Bivši crnogorski ambasador pri EU-u upozorio je da bi blokada pristupanja 2028. mogla zaustaviti proširenje Zapadnog Balkana i ostaviti „crnu rupu” u Europi.

04.11.2026. 14:52

Kronologija priče

Pregovori Crne Gore i Hrvatske o ulasku u EU

6. od 6

6. listopada, 19:11 Crna Gora bi do 2028. u EU. Hrvatskoj rekli: Usredotočite se na ono što nas povezuje 1 portal
6. listopada, 19:24 Spajić: Crna Gora želi punopravno članstvo u EU-u sa svim pravima i odgovornostima 2 portala
21. listopada, 10:16 Povjerenica Kos: Crna Gora mora riješiti bilateralna pitanja s Hrvatskom 4 portala
28. listopada, 20:07 Milatović: Pregovori s Hrvatskom ne smiju biti na štetu Crne Gore 3 portala
3. studenoga, 19:49 Crna Gora želi u EU do 2028., bez drugorazrednog članstva 2 portala
4. studenoga, 14:52 Bivši ambasador Crne Gore u EU: sada ili nikad za proširenje Ovdje si

Prije Crna Gora želi u EU do 2028., bez drugorazrednog članstva Cijela kronologija

Adios

Članak

Blokira li unutarnja politika EU-a pristupanje Crne Gore 2028., proširenje Zapadnog Balkana moglo bi biti zaustavljeno, a u Europi bi ostala „crna rupa”, upozorio je bivši crnogorski ambasador pri EU-u Bojan Šarkić.

„Bojim se da je sada ili nikad”, rekao je 67-godišnji diplomat koji je ambasador bio od 2016. do 2020., a prošle se godine umirovio. Da se to ne dogodi, bio bi to loš signal cijeloj regiji, dodao je: ljudi bi rekli da je Crna Gora učinila sve što je EU tražio i da nije dobila ništa.

Tako bi se, upozorio je, potvrdilo ono što euroskeptici u regiji govore, a svakodnevno se čuje i na srpskoj televiziji da EU raspada i da se poziva na demonstracije u Francuskoj. Sve to, rekao je, stvara plodno tlo za uplitanje drugih zemalja, pri čemu je mislio na Rusiju.

Šarkić je karijeru počeo 1987. u bivšoj Jugoslaviji, četiri godine proveo u Moskvi, a potom je bio poslan u London i Bruxelles. U Bruxellesu mu je, kaže, vrhunski političari EU-a govorili da zaboravi na članstvo u skoroj budućnosti.

Dok je EU bio spor i lijen oko proširenja, Rusija nije bila lijena u pokušajima gradnje utjecaja u regiji, ustvrdio je.

Europska komisija pripremala je objavu godišnjih izvješća o 10 zemalja kandidata: šest država Zapadnog Balkana, Gruziji, Moldaviji, Turskoj i Ukrajini. Hrvatska je zadnja ušla u EU, 2013.

Nakon migrantske krize 2015. entuzijazam za proširenje splasnuo je, a pregovori s Turskom zaustavljeni su 2016. U posljednje dvije godine pregovori s Gruzijom i Srbijom zamrznuti su zbog demokratskog nazadovanja.

Puna ruska invazija na Ukrajinu 2022. stvorila je, međutim, novi geopolitčki imperativ da se Zapadni Balkan i postsovjetske države spase od nestabilnosti i ruskog uplitanja. EU je ubrzao pristupne pregovore Moldavije i Ukrajine, a Armenija se odvojila od Rusije i sada namjerava podnijeti zahtjev za članstvo 2027. ili 2028.

Partnerske ponude