Adios
Čelnici se u ponedjeljak okupljaju u Antaliji na 31. UN-ovoj klimatskoj konferenciji koju zajedno organiziraju Turska i Australija. Očekuje se rad na nedovršenim pitanjima financiranja i fosilnih goriva, bez novih velikih obećanja.
Svijet Antalija, Turska Prikaži na karti
Adios
U Antaliji se u ponedjeljak okupljaju svjetski čelnici na 31. UN-ovoj klimatskoj konferenciji, koju zajedno organiziraju Turska i Australija. Malo tko očekuje prekretnicu kakvu je donio Pariški sporazum 2015. ili poziv s COP28 na odmak od fosilnih goriva.
Konferencija se naziva COP-om provedbe, što znači da se zemlje bave ispunjavanjem postojećih obećanja iz Pariškog sporazuma, a ne novim sveobuhvatnim ciljevima. Na dnevnom redu je početak sljedeće globalne revizije, mjerenje napretka prema cilju prilagodbe dogovorenom prošle godine u Brazilu te moguće produljenje programa ubrzavanja smanjenja emisija iz 2022. Zemlje bi mogle i formalno osnovati mehanizam pravedne tranzicije, koji uključuje prekvalifikaciju radnika iz naftnog i plinskog sektora.
Skup se održava nakon godine klimatskih katastrofa. Požari u Kanadi, Indoneziji i Brazilu pogodili su milijune ljudi, toplinski valovi u Europi odnijeli su više od 50.000 života, a poplave od urušavanja ledenjaka u Nepalu ubile su više od 1.500 ljudi i prouzročile gotovo 5 milijardi dolara štete. Prva isplata iz UN-ova Fonda za gubitke i štetu iznosila je 21,6 milijuna dolara, manje od jedan posto nepalskih šteta. Fondu je obećano oko 826 milijuna dolara, a stiglo je oko 450 milijuna.
Prvo je to izvješće UN-a o neizbježnosti prelaska granice od 1,5 Celzijevog stupnja zatopljenja. Kaveh Guilanpour iz Centra za klimu i energiju rekao je da nijedna odluka sama po sebi neće biti vijest te da bi se umjesto svake godine trebalo razmišljati o velikom COP-u svakih pet godina. David Waskow iz World Resources Institutea nazvao je skup konferencijom na kojoj se valja uhvatiti posla, a Erika Lennon iz Centra za međunarodno pravo okoliša upozorila je da konferencije riskiraju postati cirkus. Rachel Cleetus iz Union of Concerned Scientists rekla je da je nepravedno svu krivnju za zastoj svaljivati na UN-ov sustav i da zemlje moraju ispuniti ono što su obećale.
Turska je, umjesto obveza oko fosilnih goriva, u okviru akcijskog dnevnog reda promovirala cilj elektrifikacije 35 posto svjetske potrošnje energije do 2035., s današnjih 23 posto. Axel Michaelowa sa Sveučilišta u Zürichu smatra da Turska i Australija nemaju vjerodostojnost za snažno vodstvo jer su snažno uložene u ugljen, naftu i plin. Ovaj COP smatra se uvodom u COP33, kada treba završiti sljedeća globalna revizija.
Partnerske ponude
Uvezani članci
Učitavanje komentara