Adios
Klimatski summit COP31 otvara se u ponedjeljak u Antaliji, a europska strategija nađena je na udaru jačanja krajnje desnice. U sljedećih dvanaest mjeseci četiri od pet najvećih zemalja EU-a glasaju na spornim izborima.
Adios
Klimatski summit COP31 u ponedjeljak počinje u turskoj Antaliji, a na njega EU dolazi s novom strategijom jačanja svog utjecaja u pregovorima. Ambicija je, međutim, na kušnji jer bi uspon krajnje desnice mogao razbiti europsko jedinstvo o klimi.
U sljedećih dvanaest mjeseci četiri od pet najvećih zemalja EU-a održat će sporne izbore: Francusku, Španjolsku, Italiju i Poljsku. Na raspravi u Europskom parlamentu prošlog mjeseca zastupnici krajnje desnice otvoreno su iskazali prezir prema UN-ovim klimatskim pregovorima. „Ova COP bit će, kao i prethodne, neuspjeh”, rekla je Marie-Luce Brasier-Clain iz Nacionalnog saveza, dodajući da je ideološki agenda neprovediva u rokovima Pariškog sporazuma bez masovne deindustrijalizacije i teških društvenih prevrata. Mireia Borrás Pabón iz španjolskog Voxa ustvrdila je da se summiti svode na to da lideri privatnim avionima objašnjavaju da ekološki problem uzrokuju traktori, pa zaključila: „Kome zapravo COP služi? Očito ne Europljanima.”
Europska unija nakon COP30 u Brazilu, na kojoj je bila izolirana, odlučila je zaoštriti pregovarački stav. Sve nacionalne paviljone okupit će u jedinstvenom „europskom selu”, a osmislila je i dosad neviđenu zajedničku komunikacijsku strategiju. „COP31 bit će jednako bitka narativa koliko i pregovori”, stoji u dokumentu strategije, prema kojem se EU treba predstaviti kao konstruktivna, samouvjerena, otvorena i multilateralna. Švedski klimatski veleposlanik Mattias Frumerie istaknuo je da je puno posla obavljeno pod ciparskim, a potom irskim predsjedništvom Vijeća EU-a.
Cilj je dugoročniji: pregovore gledati kao proces usmjeren prema drugom globalnom pregledu (GST2) 2028., kad zemlje raspravljaju o dodatnim mjerama za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Prvi takav pregled 2023. doveo je do sporazuma o postupnom odustajanju od fosilnih goriva. No europski politički i gospodarski kontekst ide protiv toga. Frumerie je naveo da neke države članice smatraju da mjere tranzicije postaju preskupe za njihove tvrtke, a mnoge zemlje zbog suženog proračuna režu međunarodnu pomoć, čime dovode u pitanje doprinose cilju financiranja klime dogovorenom na COP29.
Prvi veliki test stiže odmah nakon zatvaranja COP31, 29. studenoga, na izborima u Španjolskoj. Konzervativna Narodna stranka, koja vodi u anketama, pregovara o koaliciji s Voxom, koji u programu iz 2025. traži istup Španjolske iz Pariškog sporazuma. Slijedi francuski predsjednički izbor u proljeće 2027., na kojem Marine Le Pen obećava klimatsku neutralnost prije 2050., ali njezina stranka želi ukinuti 2,1 milijardu eura razvojne pomoći i zabranu bušenja nafte i plina. Krajem idućeg ljeta na birališta izlazi Poljska, gdje koalicija premijera Donalda Tuska pokušava nadjačati nacionalistički Pravo i pravda.
Partnerske ponude
Uvezani članci
Učitavanje komentara