EU proračun mogao bi biti prekretnica za europsku obrambenu industriju
Šef finskih obrambenih tvrtki Patria kaže da bi sljedeći sedmogodišnji proračun EU-a dao industriji predvidljivo dugoročno financiranje. Komisija predlaže 131 milijardu eura za obranu i svemir.
Sljedeći sedmogodišnji proračun Europske unije mogao bi biti prekretnica za europsku obrambenu industriju, smatra šef finske tvrtke Patria Panu Routila. Predvidljivo, dugoročno financiranje omogućilo bi tvrtkama dulje investicijske planove.
Zemlje članice još pregovaraju o veličini proračuna, uz pritisak da se dogovor postigne do kraja godine, prije izbora u Francuskoj i Poljskoj 2027. Europska komisija predlaže 131 milijardu eura od gotovo dva bilijuna eura za obranu i svemir. Završni iznos vjerojatno će biti manji jer Njemačka i Nizozemska traže manji proračun, ali to bi svejedno bio skok s oko 25 milijardi eura u sadašnjem proračunu.
Routila je rekao da bi novac raspoređen od 2028. do 2034. omogućio dugoročne investicije, što je sada rizičnije. „Tradicionalno su narudžbe bile samo na dvije godine ili nešto više”, kazao je, dodavši da se stoga ne mogu raditi dugoročne investicije iako su signali potražnje tu. Europske udruge obrambene industrije traže koordiniranu nabavu, objedinjenu potražnju i dugoročne ugovore.
Dosadašnji napori EU-a bili su ograničeni: program od 1,5 milijardi eura traje do 2027., a shema Security Action for Europe od 150 milijardi eura privremena je i traje do 2030. Routila, koji je Patriju preuzeo u travnju, istaknuo je da okvirni proračun mora donijeti „nešto konkretno, a ne samo regulativu”.
Finska skupina, kao i mnoge obrambene tvrtke, bilježi rast prodaje i dobiti od ruske invazije na Ukrajinu 2022., nakon koje se Finska odrekla vojne nesvrstanosti i 2023. ušla u NATO. Pritisci na naoružavanje rastu i zbog opskrbe Ukrajine i nesigurnosti oko američkog angažmana u europskoj sigurnosti pod predsjednikom Donaldom Trumpom.
Routila smatra da povećanje proizvodnje nije nepremostiv problem. „To je problem koji se može riješiti”, kazao je, uspoređujući obrambenu industriju s automobilskom koja godišnje proizvodi milijune vozila, a one tisuće. Patrija je proizvodnju već povećala, ali još nije na gornjoj granici kapaciteta.
Finska država drži nešto više od polovice Patrije, a ostatak norveški Kongsberg Defence & Aerospace. Patrija posjeduje polovicu Namma, ključnog proizvođača topničke streljive kalibra 155 mm. Tvrtka ulazi i u dronove: u kolovozu je potpisala sporazum o namjeri s ukrajinskim General Cherryjem i planira proizvodnju dronova u Finskoj.
U prvih devet mjeseci ove godine neto prodaja skočila je 40 posto, na 933,5 milijuna eura, a operativna dobit više se nego udvostručila, na 113,9 milijuna eura.
Učitavanje komentara