Naselje na Trešnjevki nikad dovršeno jer je arhitekt emigrirao
Naselje na Trešnjevki ime je dobilo po Prvoj hrvatskoj štedionici, koja je otkupila zemljište kako bi štedišama omogućila kupnju parcela na kredit.
Naselje na Trešnjevki ime je dobilo po Prvoj hrvatskoj štedionici, koja je otkupila zemljište kako bi štedišama omogućila kupnju parcela na kredit.
Analiza
Priča o zagrebačkom naselju na Trešnjevki koje se nikada nije dovršilo, i to zbog odlaska arhitekta iz Jugoslavije. Naselje je ime dobilo po Prvoj hrvatskoj štedionici, koja je otkupila zemljište kako bi štedišama omogućila kupnju parcela na kredit, a u njegovu središtu, u Zorkovačkoj ulici, stoji ono što je stiglo biti izgrađeno. Zanimljiv primjer zagrebačke urbanistike u kojoj su se ambicije, krediti i emigracije pomiješale prije nego što je plan stigao do kraja.
Prva hrvatska štedionica osnovana je 1846. u Zagrebu i bila je među najstarijim kreditnim ustanovama u ovom dijelu Europe. Uobičajena praksa 20. stoljeća bila je da štedionice i tvrtke kupuju zemljište i prodaju ga svojim članovima na rate, pa su tako nastajala cijela naselja. Emigracija arhitekata iz Jugoslavije često je prekidala projekte u fazi izvedbe.
Partnerske ponude
Učitavanje komentara