Ministarstvo cilja na 275 tisuća građana koji bi otvorili investicijski račun i na do 810 milijuna eura štednje koja bi se prelila iz banaka. Brojka zvuči ambiciozno, a usporedba sa Slovenijom gdje je na oko 40 posto računa izostala svaka transakcija sugerira da otvaranje računa i stvarna štednja nisu ista stvar. Pitanje iz naslova je opravdano: hoće li optimizam ministarstva preživjeti kontakt s navikama hrvatskih štediša.
Više konteksta
Investicijski račun je oblik dugoročne štednje s poreznim olakšicama, sličan mirovinskim fondovima, a cilj mu je preusmjeriti dio depozita iz banaka na kapitalno tržište. Slični su modeli u regiji i EU-u pokazali da otvaranje računa često ne prati i redovito ulaganje, pa je stopa neaktivnosti ključan pokazatelj uspjeha.
Učitavanje komentara