Hrvatska mladež, ispostavlja se, politiku doživljava otprilike kao obvezan predmet u školi: formalno postoji, ali baš nitko ne mari. Istraživanje nas svrstava među najslabije angažirane zemlje Europske unije, dok mladi drugdje redovito izlaze na ulice i pokreću političke inicijative. Razlika u odazivu na izborima i u uličnim prosvjedima dobro pokazuje koliko je hrvatska politika mladima udaljena, a koliko drugi sustavi uspijevaju privući njihovu pažnju.
Više konteksta
Niska izlaznost mladih na izbore u Europi nije novost: generacije rođene nakon 1990. tradicionalno glasuju rjeđe od starijih, a razlozi su nepovjerenje u stranke, osjećaj da se njihovi problemi ne rješavaju i slab politički angažman u školama. Zemlje s jačom građanskom nastavom i dostupnijim oblicima participacije obično imaju i aktivniju mladež.
Učitavanje komentara