Povjesničar Stipica Grgić u Podcastu projekta SNOWI rekonstruira okolnosti pucnjave u beogradskoj skupštini i povezuje ih s posmrtnim kultom oko Stjepana Radića. Zanimljiv dio priče su planovi HSS-a za mauzolej, koji su bili vezani uz odluku da se sačuvaju Radićevo srce i mozak. Naslov najavljuje da je političar i nakon smrti ostao prijetnja, pa se spominje i zatvor zbog njegove slike, ali iz dostavljenog opisa nije jasno tko je i zbog čega bio kažnjen. Riječ je o povijesnoj temi koja se otvara kroz razgovor, a ne o novom događaju.
Više konteksta
Stjepan Radić ubijen je 1928. u beogradskoj skupštini, a umro je nekoliko dana poslije. Njegovo srce i mozak, prema obiteljskoj želji, trebali su biti spremljeni u mauzoleju, no taj je plan ostao neostvaren, a organi su dugo bili pohranjeni. HSS je i nakon Drugog svjetskog rata ostao važan dio hrvatske političke scene, a Radićev lik i dalje je središnja figura stranačkog pamćenja.
Učitavanje komentara