Biljna mlijeka osvojila su tržište kao lakša i pristupačnija zamjena za kravlje, ali novo istraživanje hladi entuzijazam: mnoge od tih zamjena nisu obogaćene ključnim nutrijentima, a najviše nedostaje jod. Riječ je o mikronutrijentu važnom za štitnjaču, kojeg ljudi često dobivaju upravo iz mlijeka i mliječnih proizvoda. Tko biljno mlijeko koristi kao potpunu zamjenu, a ne pazi na obogaćene varijante ili druge izvore joda, može neprimjetno ući u deficit. Poruka nije da se biljna mlijeka brišu iz hladnjaka, nego da se na njih ne gleda kao na nutritivno ravnopravnu kopiju kravljeg mlijeka.
Više konteksta
Jod se u prehrani najčešće osigurava mliječnim proizvodima, ribom i jodiranom soli. Biljna mlijeka prirodno ne sadrže jod, pa se on dodaje samo u obogaćene varijante, a sastav se razlikuje od proizvoda do proizvoda. Trudnice i dojilje posebno su osjetljive na dovoljan unos joda jer je važan za razvoj mozga ploda. Različita biljna mlijeka imaju i različiti udio proteina: sojino je najpribližnije kravljem, dok su bademovo, rižino i kokosovo znatno siromašnija.
Učitavanje komentara