Dvojica sjevernoeuropskih čelnika odlučila su nazvati Kremlj kako bi, barem na papiru, ujednačili europski stav prema Rusiji. Umjesto toga, poziv je razotkrio ono što se ionako dugo krilo: saveznici se ne slažu oko toga treba li s Moskvom razgovarati, pod kojim uvjetima i tko uopće smije govoriti u ime Europe. Pragmatizam sjevera i oprez ostatka kontinenta ponovno su se sudarili, a ruska strana rado koristi svaku pukotinu.
Više konteksta
Finska i Norveška dijele dugu granicu s Rusijom i zbog toga tradicionalno njeguju praktičniji pristup Moskvini nego neke zapadnoeuropske prijestolnice. Pozivi na najvišoj razini u takvim su situacijama uobičajeni diplomatski alik, no njihova objava često otkrije koliko su saveznici nesložni oko zajedničke linije prema ratu u Ukrajini.
Učitavanje komentara