Migranti u Ceuti suočeni s krizom mentalnog zdravlja
Migranti u španjolskom Ceuti od srpnja prolaze kroz krizu mentalnog zdravlja uz nasilje i rasizam. Pristup psihosocijalnoj skrbi u EU-u je vrlo ograničen.
Migranti u španjolskom Ceuti od srpnja prolaze kroz krizu mentalnog zdravlja, pokazuju iskustva volonterke koja ondje radi za neprofitnu organizaciju No Name Kitchen.
„U ovim mjesecima vidjela sam promjenu na licima dečaka. Kako su tjedni prolazili, pretvarali su se. Bili su to oni, ali više nisu bili oni”, rekla je. Ime joj je promijenjeno. Novinarka Sarah Babiker razgovarala je s ljudima bliskim migrantima u Ceuti i svi opisuju klimu intenzivne tenzije.
Volonterka opisuje sustavno nasilje na gradskim ulicama: „Nisam pronašla nijednu osobu koja nije imala iskustva nasilja ili rasizma od sigurnosnih snaga ili susjeda.” Sve više ljudi traži pomoć za mentalne probleme, a neki je ne traže izričito iako bi je trebali dobiti.
Svaka faza migracije je traumatična, prije prijelaza granice, za vrijeme prijelaza i po dolasku. Migranti doživljavaju ratove, ponekad smrt i tjeskobu, pa su skloniji posttraumatskom stresu, depresiji i anksioznosti. Ljudi koji su već imali mentalne probleme više ne mogu dobiti odgovarajuću skrb.
Pristup psihosocijalnoj skrbi vrlo je ograničen. Zakonodavstvo se razlikuje od države članice do države članice jer ne postoji zajedničko europsko zakonodavstvo o skrbi za mentalno zdravlje novih dolazaka. Mjere često vrijede samo za one s izbjegličkim statusom, a odluka o predmetu traje mjesecima, ako ne i godinama.
Jezična barijera i strah od deportacije otežavaju ljudima da otvoreno zatraže pomoć. U Ceuti su zdravstveni centri teško dostupni zbog uznemiravanja od sigurnosnih snaga, susjeda, a ponekad i krajnje desnice.
Volonterka se sjeća da su kada je vodila migrante k Liječnicima bez granica bili prisiljeni zaustaviti se i izaći iz automobila. Migranti su nekoliko minuta vjerovali da će biti deportirani. Podvrgnuti su rasističkim komentarima, a vlasti su odbile nazvati Liječnike bez granica da provjere kamo idu, radije su ih uhitile.
Nevladine organizacije i udruge za mentalno zdravlje upozorile su da stroža kontrola granica, privremeni prihvatni centri i pooštravanje migracijske politike mogu pogoršati psihosocijalne tegobe. Time je teže prepoznati ranjive ljude s mentalnim problemima.
U Švedskoj Crveni križ liječi traume izbjeglica neovisno o papirima, uz prevoditelje u sobi. Irska udruga nudi besplatno savjetovanje bez dokumenata i ništa ne dijeli s imigracijom. Njemačka ima najmanje pedeset centara za preživjele od mučenja, rata i prisilnog raseljavanja.
Bitka koju migranti vode otežava njihovu integraciju, ali ne nestaje ni kada se status riješi. Čak i uz zakonito pravo na boravak, suočavaju se s rasizmom i diskriminacijom, što dodatno narušava integraciju i hrani diskurs krajnje desnice.
Učitavanje komentara