Priča iz Virovitičko-podravske županije dolazi u trenutku kad se ratarstvo sve češće promatra kao posao s tankim maržama. Mladi ratar iz Čađavice odlučio je napustiti klasičnu ratarsku proizvodnju i okrenuti se komoraču, tvrdeći da mu je to isplativiji usjev od pšenice. Po njegovim brojkama, zarada po hektaru dvostruko je do trostruko veća, a biljka navodno ne traži gotovo nikakva ulaganja ni napor pri uzgoju. Bilo bi zanimljivo čuti i zašto komorač baš kod nas još nije zauzeo veće površine.
Više konteksta
Komorač se u Hrvatskoj uglavnom uzgaja kao povrće ili začin, a u svjetskoj je prehrani raširen kao sjeme i začinska biljka. Uzgoj je osjetljiv na mraz i sušu, pa je berba i plasman često vezani uz ugovore s prerađivačima ili otkupljivačima. Slične priče o prelasku s pšenice na ljekovito ili aromatično bilje povremeno se pojavljuju diljem Europe, obično uz napomenu da je prinos i cijena podložna godišnjim uvjetima.
Učitavanje komentara