Knjiga o mljekaricama nastajala je gotovo četvrt stoljeća, a urednica Kristina Leko u razgovoru za tportal objašnjava zašto te seoske žene zaslužuju status kulturne baštine. U fokusu su im emancipacijska uloga, apsurdni pravilnici s kojima se danas susreću na tržnicama i pitanje kako zaustaviti propadanje hrvatskog sela. Riječ je o temi koja spaja baštinu, poljoprivredu i svakodnevicu malih proizvođačica.
Više konteksta
Tržnice i domaća proizvodnja u Hrvatskoj godinama su pod pritiskom pravila o registraciji, deklaracijama i sanitarnim nadzorima, koja male proizvođače često koštaju više nego što mogu zaraditi. Javna rasprava o statusu seoskih žena i očuvanju sela povremeno se poklapa s politikama ruralnog razvoja i europskim potporama za male poljoprivrednike.
Učitavanje komentara