Tekst prati trend koji se teško može svesti na jednu rečenicu: mladi diljem svijeta, od Bangladeša i Indije preko Brazila do Srbije i Francuske, sve češće izlaze na ulice. Zahtjevi su različiti od zemlje do zemlje, ali zajednički imenitelj je dobro poznat - korupcija, nejednakost, zatvaranje prostora za prilike i osjećaj da demokratske institucije gube zupčanike. Organizacija ide preko društvenih mreža, što ovim prosvjedima daje drugačiji ritam od klasičnih sindikalnih ili stranačkih okupljanja.
Više konteksta
Povijesno su studentski i mladenački prosvjedi često bili prethodnica širih društvenih promjena, od studentskih nemira 1968. do arapskog proljeća 2011., koje su ubrzo omogućile društvene mreže. Zajednički rizik takvih valova je razlika između brze mobilizacije i dugoročne političke organizacije: prosvjed može izgurati vlast, ali rijetko sam izgradi institucije koje ga slijede.
Učitavanje komentara