Večernji list
Netočni podaci mogu dovesti do pogrešnih procjena potreba stanovništva. Kada je u pitanju vjera, ona označava pripadnost pojedinca određenom vjerskom sustavu i nije važno je li osoba upisana u knjigu pripadnika neke crkve ili vjerske zajednice niti je li praktični vjernik ili nije
Analiza
Ravnateljica Državnog zavoda za statistiku najavila je da dosadašnji ritam popisa stanovništva, jednom u deset godina, odlazi u povijest. Argument je praktičan: neprecizni podaci vode do krivih procjena onoga što stanovništvu stvarno treba. Dio objave posvećen je i vjeri, koja se u popisu tumači kao pripadnost vjerskom sustavu, bez obzira na upis u knjige crkve ili zajednice i bez obzira na to netko prakticira li vjeru. Ukratko, brojanje se modernizira, a definicije ostaju strogo definirane.
Hrvatska je dosad popise stanovništva provodila prema desetogodišnjem ritmu, a zadnji je bio 2021., pomaknut zbog pandemije. Statistički uredi u Europi sve više kombiniraju službene popise s administrativnim izvorima podataka kako bi smanjili trošak i opterećenje građana, uz redovito usklađivanje s međunarodnim standardima UN-a i Eurostata.
Partnerske ponude
Učitavanje komentara