Središnja Azija pokrenula EU mrežu za obnovljive izvore
Sveučilišta u Astani 17. studenoga pokrenula su istraživačku mrežu o obnovljivim izvorima, uz potporu EU-a. Prvi je cilj povezati nove solarne i vjetroelektrane u mrežu bez ugrožavanja pouzdanosti.
Središnja Azija dobila je istraživačku mrežu za obnovljive izvore energije, pokrenutu u Astani 17. studenoga. Prvi joj je zadatak istražiti kako nove solarne i vjetroelektrane priključiti na mrežu, a da sustavi ostanu pouzdani.
Mreža je dio projekta EURECA, koji njemačka agencija GIZ vodi u svih pet zemalja Središnje Azije, uz sufinanciranje Europske unije u sklopu strategije Global Gateway. Sporazum su potpisali Nazarbayev University iz Kazahstana, austrijski Centar za socijalne inovacije te tehnička sveučilišta u Dušanbeu i Taškentu.
Članice će zajedno istraživati s europskim partnerima i natjecati se za međunarodna sredstva. Na radionici u Portu razgovaralo se o zajedničkim prijavama za Horizon Europe. Do kraja godine sporazum bi trebala potpisati i sveučilišta u Kirgistanu i Turkmenistanu, a mreža se planira širiti tijekom godine.
U prosincu 2025. Kirgistan je otvorio prvu veliku solarnu elektranu, snage 100 MW, u okrugu Kemin. Tadžikistan je 21. rujna 2026. otvorio elektranu Asht snage 250 MW, a druga iste veličine gradi se u okrugu Jayhun.
Kazahstan je kolovoza 2026. imao više od 3,8 GW obnovljivih izvora, a ministar je u studenome najavio dodatak od najmanje 8,4 GW do kraja 2035. Uzbekistan je do svibnja 2026. imao 20 velikih solarnih i vjetroelektrana ukupno oko 5,6 GW, uz 12 sustava za pohranu energije od oko 1,5 GW.
Istraživači GIZ-a i regionalnog dispečerskog centra u Taškentu na radionici su predstavili studiju mreže za Kazahstan i Uzbekistan u razdoblju 2028. – 2032. U gornjem dijelu projekcija vjetar i sunce mogli bi godišnje premašiti potražnju 1300 do 1400 sati. Višak bi se tada mogao pohraniti ili izvesti u susjedne mreže, a ako kapaciteta nedostaje, proizvodnju bi trebalo ograničiti.
U Uzbekistanu vjetroelektrana Kungrad snage 1,5 GW, koja se gradi, uključuje baterijski sustav od 300 MW. Njezino priključenje traži oko 1500 kilometara dalekovoda, tri nove trafostanice i nadogradnju dviju postojećih.
Učitavanje komentara