Srednji koridor treba 55 milijardi dolara ulaganja do 2040.
Svjetska banka procjenjuje da razvoj prometnog puta između Kine i Europe traži najmanje 25 milijardi dolara za infrastrukturu i još 30,5 milijardi za popratne projekte.
Srednji koridor, prometni put koji Kinu povezuje s Europom preko središnje Azije, Kaspijskog mora i Južnog Kavkaza, do 2040. trebat će najmanje 25 milijardi dolara za infrastrukturu. Svjetska banka procjenjuje da je potrebno još 30,5 milijardi dolara za logističke centre, industrijske zone i druge projekte koji donose gospodarske koristi zemljama uz rutu.
Procjene su iznesene u studiji čiji su nalazi predstavljeni 15. listopada u Astani, na osmom međunarodnom forumu New Silk Way. Studija obuhvaća devet zemalja središnje Azije, Južnog Kavkaza i Turske. Ako se ulaganja i reforme provedu, količina robe preko Kaspijskog mora mogla bi se do 2040. više nego utrostručiti. Zemlje sudionice mogle bi računati na prosječni rast BDP-a od 3,3 posto i zaposlenosti od 2,9 posto, što odgovara otprilike dva milijuna novih radnih mjesta.
„Povezivanje pretvoriti u gospodarsku vrijednost i tranzitne tokove u šire razvojne mogućnosti nije lako. Zato je euroazijski koridor toliko važan. Nije samo prometna i tranzitna ruta, nego temelj gospodarske integracije”, rekao je Andrei Mikhnev, voditelj Svjetske banke za Kazahstan i Turkmenistan. Prema njegovim riječima, daljnji razvoj traži bližu suradnju vlada i prijevoznika.
Svjetska banka projicira da bi do 2040. trgovina među zemljama Srednjeg koridora mogla porasti za oko 50 posto u vrijednosti i 60 posto u količini. Najveće apsolutne koristi očekuju se u Kazahstanu i Turskoj. Za zemlje bez izravnog pristupa oceanima ruta znači niže troškove prijevoza i širi pristup stranim tržištima, a za Kinu i Europu dodatni trgovački put. No koridor sam neće promijeniti strukturu izvoza: nafta, metali i sirovine i dalje će dominirati, dok će udio strojeva, elektronike i prerađenih proizvoda rasti sporije.
Od 16 najvažnijih projekata 12 je već u tijeku i obuhvaćaju oko 85 posto procijenjenih troškova. Prema riječima Luisa Blancasa, stručnjaka Svjetske banke za promet i logistiku, preostala četiri projekta još nisu u fazi provedbe, ali su uključena u vladine planove.
Kontejner između Kine i Europe na toj ruti može zahtijevati oko 15 različitih dokumenata, a pošiljka uključuje do deset ulazaka i izlaska iz carinskih postupaka. „Svi oni u osnovi sadrže iste informacije. Bilo bi mnogo bolje zamijeniti ih jednim digitalnim dokumentom. Zovemo ga T3”, objasnio je Blancas. Svjetska banka predlaže i zajedničko ulaganje za organizaciju kontejnerskih željezničkih i pomorskih usluga preko Kaspijskog mora.
Brzina je ključna prednost: do 2040. prijevoz najbržom rutom od Chongqinga do Budimpešte mogao bi se skratiti na 18 do 19 dana, s današnjih 47 do 50 dana, dok bi morem trebalo oko 45 dana.
Učitavanje komentara