Nekretninski puls, koji zajedno predstavljaju Zagrebačka banka i Ekonomski lab, izračunava koliko se dio dviju prosječnih plaća troši na ratu stambenog kredita. Poruka je da kupnja stana na kredit u Hrvatskoj postaje sve nedostupnija, pri čemu je najveći godišnji pad priuštljivosti zabilježen u Zagrebu. Cijene nekretnina rastu brže od plaća, potražnja i dalje stoji čvrsto, a autori upozoravaju da bi pritisak na cijene ublažila veća ponuda novih stanova. Drugim riječima, dok se nude novi kvadrati, rata ostaje ista, a džep - kraći.
Više konteksta
U Hrvatskoj se stambeni krediti uglavnom odobravaju uz rok otplate do 30 godina, a rate se često vežu uz promjenjivu kamatnu stopu, pa rast referentnih stopa izravno diže i mjesečnu ratu. HNB je godinama ograničavao udio rate u primanjima, što je ublažilo rizik, ali i smanjilo iznos koji se može posuditi. U većini europskih zemalja prosječna kupnja stana na kredit traži više od dviju prosječnih plaća, pa hrvatski slučaj nije iznimka, nego pravilo.
Učitavanje komentara