Uhićenja u kazahstanskom fondu Samruk-Kazyna, pritvor dvojici čelnika
Antikorupcijska služba uhitila je čelnika fonda Samruk-Kazyna i šefa državne željeznice. Fond upravlja s oko 88 milijardi dolara strateške imovine, a predsjednik upozorava na rizike korupcije.
Kazahstanska antikorupcijska služba 11. studenoga 2026. uhitila je nekoliko osoba pod sumnjom u korupciju, među njima čelnika državnog fonda Samruk-Kazyna Nurlana Zhakupova i šefa nacionalne željeznice Yelzhasa Otynshiyeva. Sud je 14. studenoga odobrio istražni pritvor za obojicu. Detalji navodnog kaznenog djela nisu objavljeni, a niti jedan od osumnjičenih nije osuđen.
Predsjednik Kassym-Jomart Tokayev na sjednici Vijeća za sigurnost 13. studenoga opisao je slučaj kao ozbiljan pokazatelj razmjera korupcije u tvrtkama u državnom vlasništvu i upozorio na rizike za ugled Kazahstana. Vladi je naložio da do 24. studenoga predlozi mjere za smanjenje korupcijskih rizika. Premijer Olzhas Bektenov 18. studenoga uvjerio je ulagače i vjerovnike da će holding zadržati investicijske programe i uredno podmiriti obveze. Najavio je imenovanje novog čelnika, jaču nadzornu ulogu nadzornog odbora te poboljšanje interne revizije i antikorupcijskih mjera.
Samruk-Kazyna je osnovan u listopadu 2008. spajanjem državnog holdinga Samruk i fonda Kazyna, na poticaj prvog predsjednika Nursultana Nazarbajeva, u vrhuncu globalne financijske krize. Do kraja 2025. upravljao je s oko 88 milijardi dolara strateške imovine, od nafte i plina do urana, željeznica, energetike i telekomunikacija. Godine 2025. prihod grupe iznosio je oko 36 milijardi dolara, a zapošljavala je više od 254.000 ljudi.
Fond u cijelosti posjeduje željeznički operater KTZ, plinski QazaqGaz, energetski Samruk-Energy, poštanski Kazpost i rudarski Tau-Ken Samruk, te drži kontrolne udjele u KEGOC-u, Kazakhtelecomu, KazMunayGasu i Kazatompromu, najvećem svjetskom proizvođaču urana. Prema studiji ekonomista Međunarodnog monetarnog fonda iz veljače 2026., imovina fonda na kraju 2024. bila je jednaka 31 posto bruto domaćeg proizvoda Kazahstana, a dug oko 12 posto BDP-a.
Nakon masovnih prosvjeda u siječnju 2022. Tokayev je zatražio temeljitu reformu fonda. Izvješće Vrhovne revizijske komore od 28. studenoga 2025. pokazalo je da program transformacije iz 2018. nije ispunio cilj, a koristi su iznosile oko 300 milijuna dolara, upola manje od projekcije. U 2025. tvrtke u grupi dodijelile su oko 7,7 milijardi dolara ugovora o nabavi, od čega je 62 posto dodijeljeno bez natječaja.
Bivši direktor odnosa s javnošću KTZ-a Murat Buldekbayev izjavio je 18. studenoga da ulagače više zanima financijski položaj tvrtke nego kazneni progon pojedinih čelnika. Ekonomist Arman Beisembayev zagovara postupno smanjivanje državnog sudjelovanja u nekim industrijama, a financijski analitičar Rasul Rysmambetov smatra da je restrukturiranje fonda realnije od njegova ukidanja. Vlasti nisu rekle jesu li nalazi revizije povezani s trenutačnom istragom.
Učitavanje komentara