Ukrajinski izbjeglice u Poljskoj suočene s dugoročnim ostankom
Zelensky traži povratak 9,5 milijuna Ukrajinaca, ali se izbjeglice u Poljskoj ne vraćaju. Rat, uvjeti u Ukrajini i rastuće napetosti u Poljskoj drže ih u neizvjesnosti.
Zelensky je u listopadu priznao da Ukrajini treba 9,5 milijuna ljudi koji su otišli u inozemstvo, no izbjeglice se ne vraćaju. Rat i uvjeti u zemlji to onemogućuju.
U Poljskoj živi gotovo milijun Ukrajinaca. Država im je dodijelila više od milijun brojeva PESEL-UKR i uključila ih u sustav stanovanja i naknada. Oko 77 posto Poljaka pomagalo je izbjeglicama, potrošivši oko dvije milijarde eura vlastitih sredstava.
Za Ukrajinu odlazak oko šest milijuna izbjeglica znači niz problema: 650.000 muškaraca vojne dobi napustilo je zemlju, a dva milijuna djece trebalo je nastavu na daljinu. Prije 2022. populacija od 42 milijuna već se smanjivala, a ministarstvo procjenjuje da na teritoriju pod ukrajinskom kontrolom ostaje 22 do 25 milijuna ljudi. Dvije trećine tvrtki nema dovoljno radnika.
Istraživanja Centra za ekonomske strategije u Kijevu pokazuju da je udio izbjeglica koje namjeravaju natrag pao s 74 posto u studenom 2022. na 43 posto u siječnju 2026.
Ukrajinska napore podržava: zamjenica ministrica Ilona Havronska ima 150 milijuna grivni, odnosno 13,1 milijun zlota i tri milijuna eura. Otvoreni su Unity Hubovi u Stockholmu, Pragu i Berlinu, koji je od svibnja imao 5.000 posjeta. U Poljskoj nema nijednog, a ministarstvo unutarnjih poslova kaže da ga Ukrajina nije puno tražilo. Digitalna platforma Dodomu od lipnja je korištena u Poljskoj od 4.500 ljudi, a 600 je ispunilo upitnik.
Novinarka Olena Babakova ocjenjuje da su ukrajinski napori „prilično kaotični”. Anketa UNHCR-a pokazuje da potpora povratku manje utječe na odluku od sigurnosti, gospodarskih prilika i stanovanja.
Valentina Bryl iz Wroclawa putuje 25 sati vlakom do Harkiva kod supruga na fronti, ali se ne namjerava vratiti. Kaže da bi povratak značio „krenuti ispočetka – posao, život”.
Poljska je od 2022. podržavala izbjeglice, a one su 2025. podigle BDP za 2,4 posto, što je 21,5 milijardi eura. No napetosti rastu: na izborima 2025. i liberalni kandidati predlagali su ograničenje dječjih naknada, a predsjednik Karol Nawrocki vetirao je produljenje privremene zaštite, potom potpisao izmijenjeno koje ograničava naknade. Izvještaj Instituta za političku kritiku iz lipnja 2026. kampanju je nazvao „Rubikonom”. Policijski podaci pokazuju 30 posto više prijavljenih zločina iz mržnje protiv Ukrajinaca nego lani.
Učitavanje komentara