Dodo, ptica koju je proslavio nespretni izum, ponovno je u središtu znanstvenog interesa. Tim istraživača uz pomoć umjetne inteligencije pregledao je regulatorni DNK i izdvojio više od 2300 dijelova povezanih s prepoznatljivim oblikom lubanje i kljuna. Riječ je o dosad neotkrivenom dijelu slagalice: iako dodo više ne hoda po Mauricijusu, genetski materijal i dalje postoji u muzejskim primjercima, pa se otvara teorijska mogućnost razumijevanja, a možda i naknadnog vraćanja ključnih crta vrste. Pravi povratak u divljinu još je daleko, ali znanost ponovno sklapa pticu iz genetskih dijelova.
Više konteksta
Dodo je živio samo na Mauricijusu u Indijskom oceanu i izumro je krajem 17. stoljeća, nakon što su otok naselili ljudi, a uz njih stigli i štakori, svinje i majmuni. Danas se dodo koristi kao klasičan primjer izumiranja izazvanog ljudskim djelovanjem, a sačuvani skeleti i tkiva u muzejima ostaju glavni izvor DNK-a za ovakva istraživanja.
Učitavanje komentara