Adios
Uzbekistan je u 2026. ubrao više od 5 milijuna tona sirovog pamuka, najviše od neovisnosti 1991. Berba je premašila ugovorni cilj od 4,5 milijuna tona, a strojevi su do 4. studenoga obradili 85 posto uroda.
Adios
Uzbekistan je u 2026. ubrao više od 5 milijuna tona sirovog pamuka, najviše od neovisnosti 1991. Ministarstvo poljoprivrede objavilo je taj rezultat početkom studenoga, dok berba još traje u nekim područjima.
Prinos je najmanje 500.000 tona iznad ugovornog cilja od 4,5 milijuna tona za farme i tvrtke u tekstilnom sektoru, čime se osigurava sirovina za domaću industriju. Rekord je postignut uz smanjenu površinu pod pamukom i proširenu mehanizaciju.
Predsjednik Šavkat Mirzijojev rekao je farmerima 4. studenoga da je površina pod pamukom pala 38 posto, a prosječni prinosi porasli s 2,1 na 5,6 tone po hektaru. Pripisao je to boljim metodama uzgoja, novim sortama i ulaganjima u navodnjavanje. Više od 3.000 strojeva za branje pamuka prikupilo je do 4. studenoga 85 posto ovogodišnjeg uroda, a berba je potpuno mehanizirana u regijama Jizzakh i Syrdarya.
Površina pod pamukom iznosila je 2026. oko 890.000 hektara, naspram gotovo 2 milijuna hektara u sovjetskom razdoblju i oko 1,4 milijuna hektara 2000., kada je proizvedeno oko 3 milijuna tona. U sovjetsko doba berba se oslanjala na ručni rad, uključujući sustavno mobiliziranje školaraca, studenata, učitelja i javnih službenika. Koalicija Cotton Campaign kaže da je sustavni prisilni rad nametnut od države okončan, no zabrinutost zbog radničkih prava ostaje.
Cotton Campaign navodi i da je uzgoj pamuka iscrpio rijeke koje hrane Aralsko more, što je uzrokovalo jednu od najtežih ekoloških katastrofa u središnjoj Aziji. Mirzijojev je rekao da je potrošnja vode u proizvodnji pamuka pala za polovicu u odnosu na 1990-e, ali njegov govor nije objasnio kako je taj podatak izračunat.
Unatoč teškim uvjetima, autonomna republika Karakalpakstan na obali ostatka Aralskog mora ubrala je ove godine više od 400.000 tona pamuka, prema predsjedniku. Prosječni prinosi porasli su za 1 do 1,5 tone po hektaru u odnosu na prethodne godine. Regija i dalje trpi posljedice povlačenja Aralskog mora, uključujući salinizaciju tla i nestašicu vode.
Partnerske ponude
Uvezani članci
Učitavanje komentara