Kultura i zabava
Adios
Kipar: otok ophiolita, zmija i milijun mačaka
Kipar je prije 90 milijuna godina počeo nicati iz rastaljenog morskog dna, a komadi tog davnog oceanskog kora izdignuti su tektonskim silama u otok. U planinama Troodos i danas se vide tamne stijene ophiolita, stijene šarenozelenog izgleda koja se uspoređuje sa zmijinom kožom.
Za miocena su se oko otoka nataložili kreda, vapnenac i drugi morski sedimenti, a rijekama donesen sediment spojio je južni otok s Kiprom u dva kopnena mosta. Južniji, istočni most more je odvojio tek unatrag 2000 godina, prema geolozima, a između njih leži Akrotirska slana jezera, nekadašnji rukavac Sredozemnog mora.
Jezero se puni krajem jeseni i zimi, ljeti presuši. Zimi su ga nekad pohodili plamenci, u prosjeku oko 4000 jedinki, ali se broj posljednjih godina strmoglavio na 30 ptica 2025. Plamenci se hrane pipavcima, sićušnim račićima bogatima karotenoidima koji perju daju ružičastu boju.
Kipar se u antici zvao Ophiousa, zemlja zmija, zbog brojnih sljepoočarki. Legenda kaže da su se u suši u četvrtom stoljeću zmije toliko razmnožile da je carica Helena, majka Konstantina Velikog, naložila da se iz Egipta pošalju brodovi mačaka. Prve su mačke puštene na jugoistoku Akrotirskog poluotoka, područje koje je dobilo ime Cape Gata, Rt mačke.
Tamo i danas stoji Samostan svetog Nikole mačaka, gdje legenda govori da su redovnici novopridošle egipatske mačke poticali na lov na zmije. Kipar danas ima mačaka koliko i ljudi, više od milijun, a redovnice u samostanu skrbe za stotine mačaka.
Cipar, Akrotirsko slano jezero
Pogledaj