Statistika koja izgleda kao senzacionalan procvat čitanja, a zapravo je priča o strojevima: virtualni posjeti hrvatskim knjižnicama lani su skočili s 21,2 na 66,2 milijuna, više nego trostruko u odnosu na 2024. Kako Državni zavod za statistiku navodi, iza rasta stoji automatski promet koji generiraju računalni programi, pa se brojke o posjećenosti bez takve raščlambe lako čitaju krivo. Za razliku od fizičkih dolazaka, virtualne posjete nitko ne broji na ulazu u čitaonicu, pa se u njih lako uvuku i botovi.
Više konteksta
DZS u statistici knjižničarstva prati i fizičke i virtualne posjete, a virtualni se obično računaju kao posjeti mrežnim stranicama i katalozima knjižnica. Sličan problem s botovima i automatskim prometom imaju i druge statistike web-prometa diljem svijeta: razlikovati posjet stvarnog čitatelja od posjeta programa postalo je uobičajeno pitanje internetske mjerenja.
Učitavanje komentara