Naslov obećava odgovor na zanimljivo pitanje, a tekst zapravo nudi geološki trag: današnja Arabija, najveća neprekinuta pješčana pustinja na svijetu, nekoć je bila drugačiji krajolik. U vlažnijim razdobljima pleistocena, prije više desetaka tisuća godina, pojavljivala su se jezera, travnjaci i zeleni koridori. Ti koridori mogli su olakšati kretanje ranih ljudi iz Afrike prema Aziji, što je ključno razdoblje u širenju Homo sapiensa. Znanstvenici tragove traže u sedimentima i ostacima koji su sačuvani u nekadašnjim jezerima, a koji otkrivaju kako se klima mijenjala. Pitanje zašto baš nisu naselili zeleniju Arabiju ostaje otvoreno i traži dodatne dokaze.
Više konteksta
Arapski poluotok danas pokriva Rub' al-Khali, jednu od najvećih pješčanih pustinja svijeta. Tijekom pleistocena, kada su se ledeni pokrovi na sjeveru širili i povlačili, monsuni i oborine u regiji snažno su se mijenjali, stvarajući razdoblja s jezerima i vegetacijom. Takva „zelena“ razdoblja poznata su i iz Sahare, gdje su se prije nekoliko tisuća godina uzgajale životinje i lovilo.
Učitavanje komentara