Kazahstan: Crnjenje Kaspijskog mora ugrožava transportni koridor
Okolišni stručnjak Vadim Ni upozorava da se Kaspijsko more smanjuje dok Kazahstan razvija transkaspijski prometni koridor. More je od 1996. palo za 2,45 metra u kazahstanskom sektoru.
Kazahstanski planovi za razvoj transkaspijskog prometnog koridora nailaze na sve veći okolišni problem jer se Kaspijsko more smanjuje. Okolišni stručnjak Vadim Ni, osnivač pokreta Save the Caspian Sea, upitao je kako se koridor može razvijati ako more nastavlja opadati.
Ni je ustvrdio da se o koridoru pregovara na predsjedničkoj razini i među gospodarskim ministarstvima, dok ministarstvo ekologije još ne zna svoju ulogu. Prema Kazahstanskom istraživačkom institutu za Kaspijsko more, razina vode u kazahstanskom sektoru pala je za 2,45 metra između 1996. i 2025. U srpnju 2026. postaja na otoku Kulaly zabilježila je 29,42 metra ispod referentne visine, najnižu vrijednost u povijesti mjerenja. Površina mora smanjila se za oko 11.200 četvornih kilometara od 2016. do 2025., a na dijelovima sjeveroistočne obale povukla se više od 20 kilometara.
U listopadu je Kazahstan pokrenuo velike radove dredžinga u luci Aktau, uklanjanjem oko 1,3 milijuna kubičnih metara sedimenta i produbljivanjem područja na 6 do 7 metara. Ministarstvo prometa procjenjuje da bi to moglo povećati prijevoz tereta do 30 posto i smanjiti troškove pomorskog prijevoza za 10 do 15 posto.
Ni smatra da je problem dobio potrebnu političku pažnju, no rješenje traži u koordinaciji zemalja obala. Upozorio je da izloženo dno vodi do prašinskih i solnih oluja, poput slučaja Aralskog mora gdje je već nastala pustinja Aralkum. Kazahstan ovisi o rijekama koje izviru u Kini, poput Ili koja napaja jezero Balkaš, a Ni ističe da zemlje izvora rijeke imaju prednost bez stvarnih poluga utjecaja.
Komentari stižu dok se 9. studenoga u Antaliji otvara 31. konferencija stranama UN-ove konvencije o klimatskim promjenama, koja traje do 20. studenoga. Ni vjeruje da Kazahstan i Uzbekistan previše ovise o međunarodnim klimatskim fondovima te da trebaju povećati vlastito financiranje. Studija objavljena u Environmental Research Letters pokazuje da su ledenjaci u planinama Tien Šan i Pamir izgubili oko 30 kubičnih kilometara leda u jednoj godini, a druga studija iz veljače 2026. predviđa gubitak trećine volumena do 2040.
Učitavanje komentara