tportal
Grčka božica Afrodita više je od tri tisućljeća simbol ljubavi, ljepote i želje, ali njezini prikazi nisu uvijek izazivali samo divljenje. Proglašavali su ih opscenima, napadali i propitivali zbog načina na koji prikazuju žensko tijelo, a na tu je percepciju utjecao jedan antički kip: Praksitelova 'Afrodita iz Knida', koja je postala uzor generacijama umjetnika
Analiza
Tekst prati put od božice ljubavi do predmeta javne požude: grčka Afrodita više od tri tisućljeća slovi kao simbol ljubavi, ljepote i želje, no njezini prikazi nisu uvijek nailazili samo na divljenje. Optuživani su za opscenost, napadani i dovođeni u pitanje zbog načina na koji prikazuju žensko tijelo. Središnju ulogu u toj promjeni percepcije autor pripisuje Praksitelovoj 'Afroditi iz Knida', antičkom kipu koji je postao uzor generacijama umjetnika i mjerilo za prikaz ženskog akta u kasnijoj umjetnosti.
Praksitelova Afrodita iz Knida, izrađena oko 350. pr. Kr., smatra se prvom većom skulpturom gole božice u punoj pozi. Antički izvori navode da je kip izazvao i sablazan jer je boginja prikazana gola, a kasnije su ga mnogi rimski i novovjekovni umjetnici kopirali. Priča o njemu dobar je primjer kako se granica između ljepote i nepristojnosti pomicala kroz stoljeća.
Partnerske ponude
Učitavanje komentara