Hitno
Hitno
Kolonu sjećanja u Vukovaru okupilo je oko 100.000 ljudi, a među brojnim mjestima koja su posjetili bio je i grob Jeana Michela Nicoliera, francuskog dobrovoljca koji se borio za Hrvatsku. Strijeljen je na Ovčari 1991., u 25. godini, nakon pada grada. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su 34 godine poslije i pokopani u studenom prošle godine. Na grobu su danas gorjeli lampioni i stajalo cvijeće, a obitelj i dalje čeka pravdu jer je osumnjičeni ubojica i dalje na slobodi u Srbiji.
Na grobu Jeana Michela Nicoliera stotine svijeća i cvijeća
Vukovar se prisjeća jednog od najtežih trenutaka u novijoj hrvatskoj povijesti: 33 godine od pada grada nakon tromjesečne obrane. U agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojba poginulo je i nestalo 2717 hrvatskih branitelja i civila, a od grada je ostala ruševina. Obljetnica je to koja se svake godine obilježava polaganjem vijenaca i komemoracijama, uz brojna pitanja o sudbini nestalih koja do danas nisu razriješena.
Vukovar obilježava 33 godine od pada grada
Tradicionalno okupljanje u Vukovaru ponovno je okupilo građane i političare u krugu Nacionalne memorijalne bolnice, gdje su se molitvom i upaljenim svijećama prisjetili poginulih i nestalih u Domovinskom ratu. Fotogalerija bilježi dostojanstveni ton komemoracije, bez većih iznenađenja - što i priliči ovakvom obilježavanju.
U Vukovaru molitva i paljenje svijeća u krugu bolnice
Uoči Dana sjećanja na Vukovar mladi iz cijele Hrvatske hodat će Kolonom sjećanja u majicama na kojima su ispisana imena 1725 nestalih osoba iz Domovinskog rata. Usput će se susretati s članovima obitelji koje još uvijek traže svoje najmilije, a čije ispovijedi, kako naslov najavljuje, teško prolaze bez emocija. Priča je to o najduljoj hrvatskoj potrazi koja nikad nije završena: za brojem koji se godinama nije pomaknuo, i o ljudima koji su još uvijek spremni proći gradom s imenom voljene osobe na prsima.
Kolona sjećanja u Vukovaru za 1725 nestalih iz Domovinskog rata
Petrovačka dola u Vukovaru i dalje je najzahtjevnija točka u potrazi za osobama nestalim u Domovinskom ratu: tijela su godinama bila zatrpana pod gomilom otpada, a sustavna istraživanja na lokaciji traju od travnja 2022. Uz polaganje vijenaca, podsjetnik je to da obitelji još čekaju odgovore koji nakon tri desetljeća i dalje stižu sporo i mukotrpno.
U Petrovačkoj doli položeni vijenci za žrtve skrivene pod otpadom
Politika
Politika
Anušić postavlja uvjet: dok Srbija ne preda dokumente o nestalim osobama, razgovori nemaju smisla. Na novu vlast u Beogradu gleda s rezervom, prvi ga signali nisu pretjerano ohrabrili, pa je uzeo neutralnu pozu - ni optimist ni pesimist, jednostavno čeka da s druge strane nešto kažu. Riječ je o osjetljivoj temi koja godinama koči odnose dviju zemalja, a očekivanja od promjene vlasti ostaju visje u zraku.
Anušić: Srbija neka preda dokumente o nestalima
Ministar obrane Ivan Anušić iskoristio je Kolonu sjećanja u Vukovaru da u razgovoru s N1 iznese nekoliko teških teza: nestali iz Domovinskog rata glavna su tema u odnosima sa Srbijom, a današnja opremljenost Hrvatske vojske, da je bila dostupna devedesetih, možda bi odvratila napad. Uz to je govorio o stradanju grada i o suradnji s predsjednikom Milanovićem, što je u pravilu tema sama po sebi.
Anušić: Da smo tada imali oružje koje imamo sada, ne bi krenuli na nas
Predsjednik Mosta Nikola Grmoja poručio je u srijedu da Hrvatska ne smije popustiti po tri osjetljiva pitanja iz Domovinskog rata: pronalaženje nestalih, procesuiranje ratnih zločina i potraživanje ratne odštete. Poruka je to upućena u kontekstu promjene vlasti u Srbiji, uz Grmojin naglasak da se država po tim pitanjima mora postaviti čvrsto. Riječ je o temama oko kojih se hrvatska politika lomi desetljećima, a napredak uglavnom ovisi o političkoj volji s obje strane.
Grmoja: Hrvatska ne smije odustati od nestalih i ratne odštete